Pronašli su četiri nova proteina na koja djeluju u zloćudnim procesima karcinoma dojke

Ponedjeljak, 18. studenog 2013. - Grupa za molekularnu onkologiju i patologiju Istraživačkog instituta Sveučilišne bolnice Vall d'Hebron (VHIR), koju je vodila dr. Matilde Lleonart, otkrila je istaknutu ulogu mikroRNA ili lanca genetskog materijala, miR-125b, u procesu stvaranja tumora povezanih s karcinomom dojke.

Nalaz je omogućio otkrivanje 4 ciljana proteina u tumorima dojke. Rezultati studije, koju financira zaklada BBVA, objavljeni su u časopisu Plos One.
MikroRNA su sposobna regulirati ekspresiju stotina gena. Naime, danas je poznato da više od polovice svih gena u našem genomu regulira mikroRNA, pa je njihovo proučavanje više nego obvezno i ​​sve hipoteze ukazuju na njihovu ključnu ulogu u procesu tumorigeneze. Poželjno je da se istraživanje usredotoči na biološku i funkcionalnu karakterizaciju mikroRNA čija se ekspresija vrlo razlikuje u usporedbi normalnog i tumorskog tkiva istih pacijenata.

VHIR tim godinama radi na proučavanju mikroRNA koja se različito izražavaju u normalnom i tumorskom tkivu različitih vrsta tumora. Samo s uzorkom ekspresije ovih malih molekula mikroRNA mogu istraživači slijepo predvidjeti, a da ne znaju o porijeklu tkiva, ako je to tkivo tumora. Korisnost mikroRNA nije ograničena samo na prognozu, već i na dijagnozu i terapiju.

Rad proveden u Vall d'Hebron ima za svoj posljednji cilj karakterizirati terapijske mikroRNA za iskorjenjivanje malignih procesa. Došlo je do identifikacije do 35 različitih mikroRNA kod raka dojke. Riječ je o lancima genetskog materijala koji, prema dr. Lleonartu, "predstavljaju molekularni potpis i, samim tim, njegova ekspresija sama po sebi predstavlja zloćudnost, jer postoji više gena na koje djeluju."

Ova linija istraživanja pokrenula je eksperimentalni rad na humanim tumorima, pri čemu je miR-125b najviše diferenciran pri uspoređivanju tumorskog tkiva s normalnim tkivom dojke. Nakon toga, uspoređen je učinak miR-125b na različite stanične linije karcinoma dojke s različitim stupnjem tumorogenosti. Na taj su način detektirana četiri gena -CK2-, ENPEP, CCNK i MEGF9 na koja miR-125b može djelovati i koji proizvode ciljne proteine ​​u procesima karcinoma dojke.

Riječ je o genima koji se kreću od nepoznatih membranskih receptora, do univerzalnih proteina kinaze. Ono što miR-125b čini jest inhibiranje proteina koji su rezultat ekspresije ovih gena.

Do danas postoji više od stotinu terapijskih ciljeva koji se istražuju u pretkliničkim i kliničkim ispitivanjima, ali dokazana je samo učinkovitost dvaju meta u karcinomu dojke: lijekovi koji inhibiraju prekomjernu ekspresiju receptora HER2 i hormonalni receptori S rezultatima ove studije, dr. Lleonart zaključuje da je "pronađeno da četiri nova ciljna proteina identificirana staničnim linijama in vitro imaju važnu ulogu u tumorima dojke in vivo, što otvara vrata za proučavanje novih terapijskih putova na identificirani proteini, od kojih je većina do sada nepoznata. " Naime, jedan od tih proteina, CK2-a, identificiran je kao prognostički faktor u karcinomu dojke, čija ekspresija može pomoći kliničarima da utvrde agresivnost tumora dojke.
Izvor: www.DiarioSalud.net Oznake:  Glosar ishrana Vijesti 

Zanimljivi Članci

add