Ovo je epidemiološki rad u kojem su analizirali podatke američkog Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane. (Nacionalna anketa o zdravlju i prehrani - NHANES III) koja uključuje više od 6.800 osoba oba spola.
Oni smatraju višak proteina u prehrani kada on prelazi 20% ukupne konzumirane kalorije. Iz njihove su analize uspjeli doći do sljedećih zaključaka:
, Sudionici stari 50 godina ili stariji koji su konzumirali prehranu bogatu proteinima, imali su četiri puta veću vjerojatnost da će umrijeti od raka ili dijabetesa te dvostruko vjerojatnije da će umrijeti od bilo kojeg uzroka u sljedećih 18 godina (prije dobi od 70 godina).
, Oni koji su konzumirali umjerene količine proteina imali su tri puta veći rizik od umiranja od raka.
, Međutim, ovi negativni učinci nisu pronađeni kod sudionika koji su jeli višak proteina, ali oni su biljnog podrijetla.
Zanimljivo je da je kod ljudi starijih od 65 godina učinak bio gotovo suprotan: velika potrošnja proteina povezana je s 60% manjim rizikom da umre od raka i s 28% manjim rizikom da umre od bilo kojeg uzroka, s učincima slično za umjereni unos proteina, osobito ako su biljnog podrijetla, ali ne isključivo.
Temeljni biološki razlog mogao bi imati veze sa oštećenjem lanca aminokiselina hormona rasta (IGF-1) prema dokazima drugih istraživanja koja ga povezuju s pretilošću, kardiovaskularnim rizikom i rakom (2). Kod starijih osoba mehanizmi popravljanja DNA tijekom replikacije počinju propadati kao prirodna posljedica starenja. Zbog toga se mijenja struktura ovog hormona, što utječe na njegovu aktivnost. To bi bio jedan od razloga zašto obično gube tjelesnu masu, stoga bi umjereno visoka proteinska dijeta mogla imati koristi za njihovo zdravstveno stanje.
Drugo istraživanje provela je istraživačka skupina sa Sveučilišta u Sydneyu (Australija), specijalizirana za proučavanje međusobne povezanosti ponašanja, okoliša i fiziologije (3). Ovo je istraživanje provedeno s laboratorijskim miševima, a eksperimentalno su zaključili da dijeta koja sadrži malo proteina, ali bogata ugljikohidratima povećava životni vijek ovih miševa.
Konkretno, testirali su 25 različitih dijeta na stotine miševa kako bi provjerili kako različite količine makronutrijenata i, posebno, vrste proteina, masti i ugljikohidrata utječu na metaboličko zdravlje, starenje i životni vijek. životinja
= Nakon eksperimenta zaključili su da je ==
Miševi s visokoproteinskim i nisko-ugljikohidratnim dijetama imali su niže razine tjelesne masti i konzumirali su manje ukupnih kalorija, ali, paradoksalno, pogoršalo je kardiometabolično zdravlje i umrlo je ranije.
Miševi sa niskim unosom proteina, ali sa visokim postotkom masti, imali su najgore zdravstvene uvjete i najkraći životni vijek.
Miševi koji su živjeli dulje i u boljim uvjetima bili su oni koji imaju dijetu s visokim udjelom ugljikohidrata i malo proteina iako su povećali unos kalorija i tjelesnu masnoću.
Ovi rezultati su upečatljivi jer niskokalorična prehrana nije povećala rok trajanja suprotno dokazima prethodnih studija na miševima ili drugim životinjama. Općenito, autori oba rada ne poriču da prehrana bogata proteinima može uzrokovati gubitak kilograma i tjelesnu masnoću u kratkom vremenskom razdoblju, ali, ističu, dugoročno može imati vrlo negativan utjecaj na zdravlje smanjujući životni vijek.
Drugi prethodni rad istog tima, izveden s miševima koji su pretrpjeli patologiju jednaku ljudskom Alzehimeru, pokazao je da su s dijetom koja sadrži malo životinjskih proteina poboljšali pamćenje i odgodili napredovanje bolesti, a u ovom slučaju su je povezali i s hormon rasta
Ukratko, oba rada preispituju važnost, ne toliko smanjenja broja kalorija za zdrav život, već održavanja ravnoteže u podrijetlu tih kalorija, izbjegavajući višak u potrošnji proteina i zasićenih masti životinjskog podrijetla. Prema autoru, stoga je idealna prehrana za dug i zdrav život ona s umjerenim količinama visokokvalitetnih bjelančevina, s malo masti i s visokim sadržajem ugljikohidrata.
Zaključno, direktor epidemiološke studije, profesor Valter Longo, u priopćenju samog časopisa kaže: "Proučavali smo jednostavne organizme, miševe i ljude i pružili su nam uvjerljive dokaze da je visoka prehrana u bjelančevinama, posebno ako su bjelančevine životinjskog podrijetla, to je gotovo jednako loše po zdravlje kao i pušenje. "
Izvor: www.DiarioSalud.net
